Otok Lastovo

Nalazi se južno od otoka Korčule, i ima oko 1300 stanovnika, a zaprema površinu od oko 53 km2. Najviši je vrh Hum 417 m. Na otoku su dva veća naselja Ubli na obali i Lastovo u unutrašnjosti. Lastovo je otok brojnih uvala, plaža, bujnog zelenila, vinograda, maslinika, povrtnjaka. Stanovnici se uz poljoprivredu naviše posvećuju ribarstvu jer je more ovdje bogato ribom. To im omogućuje i bavljenje turizmom u lijepim novim kućama podignutim uz obalu. Ljepotom se izdvaja romantična Skrivena luka, a u blizini Ubla na prostoru zvanom Pasadur je hotel Solitudo. Otok Lastovo bio je stoljećima u sastavu Dubrovačke Republike, pa se to osijeća u brojnosti i vrijednosti njegove graditeljske i umjetničke baštine. Posebno je urbanistički znimljivo samo mjesto Lastovo smješteno na južnoj padini brijega s nizom starih gotičkih, renesansnih i baroknih kuća i posebno slikovitim, neobičnim dimnjacima. Tu je župna crkva sv. Kuzme i Damjana iz 14. stoljeća na kojoj su radili dubrovački i korčulanski majstori. Crkva ima 3 lađe iz 15. odnosno 16. i 17. stoljeća. Barokni glavni oltar ukrašava slika sv. Kuzme i Damjana iz 17. st. djelo venecijanskog umjetnika Giovanni Lanfranca.Tu su i dva kamena ciborija iz 16. st. rađena po uzoru onih iz Korčule. Crkva posjeduje vrijedne srebrne liturgijske predmete, a ističe se renesansna brončana posuda za blagoslovljenu vodu. Na Lastovu je mnogo starih crkava: u Ubima sv. Luke iz 11. st., a najljepša je sv. Marija u polju koju su izgradili domaći majstori u 15. st. u gotičko - renesansnom stilu. Lastovo ima izvanredno zanimljivu i bogatu narodnu nošnju, običaje i plesove, a poznato je Lastovsko kolo. Najčešće se spominju karnevalske povorke i običaji na pokladni utorak kad uz veliki i komplicirani ceremonijal lutku Poklada po specijalno postavljenom konopu "culjaju" povlače od vrha do dna naselja i konačno spaljuju.

(izvor: Turistička zajednica Dubrovačko neretvanske županije)